Bakar, drevni grad i luka, smjestio se poput bisera u naručje dubokog zaljeva (dugog 4,5 km, širokog 600-700m, dubine do 40 m). Izgrađen je amfiteatralno na brežuljku, a njegova povijesna jezgra registrirana je kao spomenik kulture 1968. godine.

Područje Bakra bilo je naseljeno još u 3. i 2. tisućljeću prije Krista. Svoj trag tu je ostavilo i Rimsko Carstvo, potom hrvatske velikaške porodice Frankopani i Zrinski, a carica Marija Terezija dodijelila mu je status slobodnog kraljevskog grada 1779.g.
Vrlo važno je spomenuti i to da su predstavnici Grada Bakra supotpisnici poznatog Vinodolskog zakonika iz 1288.godine, u kojem se prvi puta spominje sadašnje ime grada                                                                   

Bogato povijesno naslijeđe ostavilo je iza sebe značajnu kulturnu baštinu koja se ogleda kroz bakarski Kaštel, hreljinsku gradinu, crkvu sv. Andrije u Bakru ( treću po veličini u Hrvatskoj, Rimsku i Tursku kuću, bakarske prezide i mnoge druge kulturno-povijesne znamenitosti i osobitosti).

Od brojnih osobitosti istaknuli bi Bakarsku vodicu i bakarski baškot. Na području Bakra uzgajala se loza Belina od koje se dobivao nadaleko poznati pjenušac „Bakarska vodica“. Prezidi su nastali većinom tijekom 18 st., a napušteni su 50-tih godina 20 st. Nedugo zatim proglašeni su etno zonom i upisani su u registar spomenika kulture (1972.g.).

Poznati bakarski baškot, tipičan je prepečeni ili svježi krušni proizvod u obliku koluta koji se nekada umjesto kruha nosio na duža ribolovna putovanja, a tradicionalno se umače u vino.

Ne oklijevajte, dođite u Grad Bakar i obiđite sva naša mjesta, otkrijte njegovu bogatu prošlost i baštinu te time oplemenite i sebe za budućnost.